TRIBINA NAPRETKA O POLOŽAJU HRVATA I ULOZI CRKVE U BIH

  

Nazoène je pozdravio predsjednik varaždinske podružnice "Napretka" prof. Ivan Bošnjak kazavši kako danas mnogi žele zatrti tisuæljetnu tradiciju Hrvata na tlu Bosne i Hercegovine, te dodao da je upravo Crkva ona uporišna toèka koja je èesto jedina znala stati u zaštitu svog naroda, pa joj je i danas ta teška zadaæa opet dana u zadatak. Naglasio je da obespravljenost Hrvata u odnosu na druga dva naroda BiH pokazuje sve jasnije i konkretnije rezultate, dok se neki hrvatski politièki lideri u predizborno vrijeme zalažu za još drastiènija kresanja steèenih prava toj populaciji.

O nepovoljnoj demografskoj slici Hrvata u BiH izlagao je don Pavo Nikoliæ, župnik u okolici Travnika, o položaju Hrvata don Žarko Vujica, župnik u Novom Travniku, o ulozi Katolièke Crkve u oèuvanju nacionalnog identiteta Hrvata fra Ivan Èuriæ, župnik u Žeravcu kod Dervente, te o povijesti kršæanstva u BiH prof. dr. fra Andrija Zirdum, poznati crkveni povjesnièar.

Don Pavo Nikoliæ osvrnuo se na popis puèanstva u Bosni i Hercegovini iz 1895. i 1991. godine, kako bi prikazao promjenu udjela u vjerskoj i nacionalnoj strukturi puèanstva na tim prostorima. Kroz jedno stoljeæe zamjetan je pad udjela domicilnog hrvatskog puèanstva, te porast udjela pravoslavnog i muslimanskog stanovništva. Uzroci seobama, iseljavanju i smanjivanju broja Hrvata su ekonomski, ratni i politièki razlozi, istaknuo je don Nikoliæ kazavši da se smatra da je u tom razdoblju prostore Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz ekonomskih razloga napustilo oko milijun Hrvata koji su trajno ostavili svoja ognjišta i iselili u europske i prekooceanske zemlje. Kroz dva svjetska rata te u obrambenom ratu u BiH takoðer se dogodio znaèajan gubitak hrvatskog puka, te se smatra da je život izgubilo oko milijun Hrvata, koji su iz svih ratova izašli kao politièki gubitnici. Dodao je da je iz politièkih razloga te prostore napustilo dodatnih milijun Hrvata.

Govoreæi o 30-tak župa središnje Bosne, kazao je da je polovica njih na podruèjima pod hrvatskom vlašæu. Prije rata u tim župama živjelo je 120-tak tisuæa Hrvata katolika, od kojih je polovica prognana, a vratili su se uglavnom na hrvatska podruèja. Iako je na tim podruèjima došlo do najgore demografske slike hrvatskog puèanstva u povijesti, postoji ohrabrujuæa nada da æe se veæi dio Hrvata vratiti. Stoga je potrebno raditi na stvaranju što dostojanstvenijeg života na politièkoj i materijalnoj razini, naglasio je don Nikoliæ dodavši da æe, kao što je to bilo kroz povijest, Bog zasigurno pomoæi u obnovi hrvatskog katolièkog puka na tim prostorima.

Govoreæi o teškom stanju u Bosanskoj Posavini, fra Ivan Èuriæ sažeo ga je u jednu reèenicu: Hrvati su iz tog kraja protjerani i još se nisu vratili, odnosno vratio se gotovo beznaèajan broj. Unatoè tim velikim stradanjima u svim dosadašnjim ratovima i poraæima, koji su bili neminovna zbilja Hrvata plehanskoga kraja, povijesno iskustvo govori da takva zbivanja upravo u hrvatskog naroda, zahvaljujuæi trajnoj vjeri i nadi, završavaju obnovom, a ne nestankom. Hrvatska je bila žrtva u nametnutom ratu, ali je opstala, te stoga i Hrvati katolici Bosne uz podršku Katolièke Crkve vjeruju u obnovu, opstanak i procvat života na svojim prostorima, zakljuèio je fra Èuriæ. U tom smislu don Žarko Vujica iznio je pozitivno stanje u srednjoj Bosni, i to na primjeru Novog Travnika, gdje je nakon rata izgraðena nova crkva, a sve više raste broj Hrvata katolika, osobito mlaðih obitelji.

Fra Andrija Zirdum predstavio je komplet pet svezaka ljetopisno-povijesnih naslova Biblioteke iz Bosne Srebrene, koji obraðuju povijest Bosne od poèetka 16. do konca 19. stoljeæa. Komplet je darovao Varaždinskoj biskupiji, a dar je primio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je nazoèio tribini. Biskupiji su takoðer darovana nedavno izdana djela o Crkvi u Lašvanskoj dolini.

S franjevcima Bosne Srebrene dogovorena je i prodajna izložba umjetnika Ljube Laha iz Sarajeva, èija æe djela kolekcionari umjetnina donirati za "Napretkove" prodajne izložbe u Varaždinu, Ivancu i Èakovcu, a prihod je namijenjen školovanju darovitih siromašnih uèenika i gradnji crkve u Žeravcu.

Na kraju tribine predsjednik HKD "Napredak" Varaždin prof. Ivan Bošnjak uruèio je gostima prilog donatora "Hrvatske elektroprivrede" od 4.000 eura kao doprinos izgradnji vjerskih objekata u BiH. Nazoène uèenike i studente izvijestio je o natjeèaju za stipendije "Napretka" i 10. školi njemaèkog jezika iduæeg ljeta u Beèu, te iznio druge aktualnosti iz rada "Napretka".

  

Jasminka Bakoš-Kocijan