U prostorijama Javne ustanove Muzej Republike Srpske, u četvrtak 22. listopada 2020. godine otvorena je trodnevna kulturna manifestacija “Dani fra Ivana Frane Jukića u Banjoj Luci” uz poštivanje svih propisanih mjera vezanih uz pandemiju Covid-19.
Organizator ove manifestacije je HKD Napredak podružnica Banja Luka sa suorganizatorima Franjevačkim samostanom Petrićevac i Udrugom Hrvata BiH “Prsten”. Skupu je nazočilo 50-ak posjetitelja jer je zbog pandemije koronavirus broj sudionika bio ograničen, iako je interes za ovu manifestaciju bio mnogo veći.
Nazočnima se prvo obratila djelatnica muzeja Nataša Nogo i u ime direktora ove institucije pozdravila sve nazočne i pohvalila rad HKD Napredak podružnica Banja Luka i njenu predsjednicu Ružicu Ševariku sa suradnicima, koji rade na tome da se velikani ovog grada ne zaborave te da hrvatsku kulturnu baštinu približe građanima Banje Luke.
A predsjednica Napretkove podružnice u Banjoj Luci Ružica Ševarika, pozdravila je sve nazočne u ime organizatora i suorganizatora te zahvalila djelatnicima Muzeja na čelu s direktorom Miladinom Savićem, koji su joj se stavili na raspolaganje kako bi ova manifestacija bila uspješno realizirana.
U svom obraćanju predsjednica Ševarika je istaknula da je ovo jedinstvena prilika da se svi zapitamo koliko znamo jedni o drugima, drugim religijama, kulturama, pojedincima čak i skupinama, koji su dali nemjerljiv doprinos izgradnji našeg grada, regije i države.
Potom je fra Ivan Šarčević govorio o najvećem kulturnom radniku 19. stoljeća preteči moderniteta u Banja Luci i Bosni i Hercegovini, fra Ivanu Frani Jukiću istaknuvši kako Jukića treba iznova čitati jer nam je on trasirao put u mnogim stvarima koji mi iznova na njegov način trebamo prijeći
Među uzvanicama su bili nazočni: pomoćni biskup banjolučki Marko Semren, direktor Caritasa biskupije Banja Luka msgr. Miljenko Aničić, dekan banjolučkog dekanata vlč. Vladislav Žarko Ošap, gvardijan samostana Petrićevac fra Domagoj Šimić, don Anđelo Bartulica, fra Tomislav Svetinović, fra Velimir Blažević, generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić, predsjednica Vijeća naroda Republike Srpske Nada Tešanović, predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten Marjan Klaić, predsjednik Glavne podružnice Napretka Tuzla Ivica Kovačević, predsjednica Bošnjačke zajednice kulture Preporod Banja Luka Edina Heldić Smailagić, te gosti iz kulturnog i političkog života Banje Luke.
A činjenica je kako su franjevci dolaskom na ova područja u 13. stoljeću sve do danas imali važnu ulogu i utisnuli dubok trag na području kulturnog, znanstvenog i društvenog života. Jedan od najistaknutijih franjevaca 19. st. je upravo Ivan fra Franjo Jukić. Svojim idejama, radom i željom za promjenom, ostavio je dubok trag na književnom, znanstvenom, kulturnom, društvenom polju.
Ivan fra Franjo Jukić rodio se u Banja Luci 8. srpnja 1818., od oca Joze i majke Klare, rođ. Jurić. Koristio je nekoliko pseudonima: Jukić Banjalučanin, Ljubitel’ prosvještenija, Slavoljub Bošnjak. U fojničkom samostanu gdje završava niže razrede gimnazije, te ulazi u novicijat 1832. Dvije godine proučava filozofiju u Zagrebu, i to u vrijeme zamaha ilirskog pokreta, koji će bitno oblikovati svijet njegovih ideja. Studij teologije započinje 1837. u Vesprimu te nastavlja u Dubrovniku. Za svećenika je zaređen 1842. Tijekom studija u Dubrovniku dolazilo je do nesporazuma s dubrovačkim franjevcima, tako da iznenada napušta Dubrovnik i vraća se u Bosnu gdje djeluje kao dušobrižnik u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci, Ivanjskoj. U Fojnici s ostalim fratrima otvara pučku školu 1847. Pastoralno djeluje u Docu i Varcaru gdje djeluje kao učitelj u pučkoj školi. Godine 1844. izdaje Pisme razalike fra Vice Vicića, a 1848. objavljuje početnicu za pučkoškolce Početak pismenosti i napomena nauka kerstijanskog te Život Isusa Krista od Augustina Kalmeta u prijevodu fra Mihovila Čujića. Radi na osnutku prvog bh. književnog društva Kolo bosansko. Strastveni je sakupljač narodnih umotvorina i vodi akciju za utemeljenje prvog muzeja u BiH. Za književno društvo nije dobio odobrenje. Ali ne prestaje raditi. 1850. počinje izdavati prvi bosanski časopis Bosanski prijatelj. Sljedeće godine izdaje drugi svezak, te Zemljopis i poviestnicu Bosne.
Omer paša Latas ga 1852. daje uhititi i šalje u izgnanstvo u Carigrad. Potom biva pušten na slobodu s uvjetom da se ne vraća u Bosnu. Dobiva dozvolu da ide u Rim. Traži dozvolu za povratak u Bosnu ali je ne dobiva. Dolazi u Dubrovnik, a početkom siječnja 1854. Jukić se pojavljuje u Zagreb da bi bio protjeran u Bosnu. Dolazi u Kraljevu Sutjesku gdje mu fratri ne iskazuju dobrodošlicu. Potom odlazi u Đakovo kod biskupa Strossmayera gdje djeluje kao dušobrižnik i pomoćnik župniku u Trnavi i Drenju. 1856. izdaje zadnju svoju knjigu. Početkom 1857. smješten je u seminiraj franjevačkih klera u Đakovu. Zdravlje mu je jako narušeno te je poslan u Beč na operaciju. Preminuo je 20. Svibnja, tri dana nakon operacije. Pokopan je 22. svibnja 1857. na bečkom groblju Marxerfriedhof u zajedničku sirotinjsku grobnicu, bez imena i znaka.
Drugo večer, u petak 23. listopada, u sklopu kulturne manifestacije “Jukićevi dani” upriličena je autorska izložba akademskog slikara Davora Paponje pod nazivom “Okrilje”.
“Ovaj ciklus slika autora u formalnom smislu ne predstavlja iskorak, nego ogled kontinuiranog svođenja likovnog jezika na čisto označavanje. Ispravno je ovdje istaknuti da svaki vizualni izraz, čak i u najsvedenijoj formi “larpurlatizma”, teži da nedvosmisleno zazove mentalnu impresiju i nemoguće ga je svesti na pukog označitelja”, istaknula je kustosica Bojana Tamindžija.
Izložba je izazvala mnogo zanimanja kao i sama manifestacija “Jukićevi dani” ali zbog novonastale situacije vezane uz pandemiju COVIDA-19, broj posjetitelja je bio ograničen i poduzete su sve mjere zaštite prema preporukama kriznog stožera.
Treći dan, u subotu 24. listopada, prema planu i programu manifestacije upriličena je večer “Banjolučkih književnika”, a posjetitelji su mogli uživati u poeziji mlade spisateljice Mihaele Šumić iz knjiga “Imenik Laure Carvalho i “Nekoliko sitnih uboda” zatim u priči mladog spisatelja Fedora Marjanovića “Junak bez lica” te u stihovima književnice Edine Heldić Smailagić, koja je inače i predsjednica Bošnjačke zajednice kulture Preporod Banja Luka.
Heldić Smailagić je bila inspirirana i svoje stihove je posvetila upravo onome kojemu je u čast i organizirana manifestacija kako bi ga se sačuvalo od zaborava, najsvjetlijem liku naše relativno bliske prošlosti fra Ivanu Frani Jukiću Banjalučaninu. Pjesme koje je posvetila su simboličnog naziva “Čovjek od čelika” i “Svjetionik”.
Predsjednica HKD Napredak podružnica Banja Luka Ružica Ševarika zahvalila je nazočnima na dolasku i zatvorila manifestaciju te istaknula kako se nada da će “Jukićevi dani” postati tradicionalna manifestacija u rodnom gradu ovog velikana.
“Još jednom za manje od godinu i pol dana od obnove rada naša Podružnica je bila na razini zadatka i zajedno sa suorganizatorima uspješno organizirala ovu trodnevnu manifestaciju i dala svoj doprinos, ne samo u održavanju razine kulture nego smo obogatili kulturni sadržaj u gradu i našim sugrađanima približili lik i djelo Banjalučanina ispred svog vremena”, istaknula je predsjednica banjolučkog Napretka Ševarika.
Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
