U èemu je bit – Izložba trideset i dvoje mladih autora

Prije otvorenja izložbe nazoène je u likovnu veèer uveo glazbenik, mladi gitarist Emir Okanoviæ. Nakon njegove izvedbe sve prisutne je pozdravio, jedan od domaæina izložbe, gvardijan Franjevaèkog samostana u Tuzli fra Zdravko Anðiæ. Uz pozdrav je istaknuo plodnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu i Franjevaèkog samostana u Tuzli. Fra Zdravko je izrazio nadu u buduæe dobre odnose.

Drugu je dobrodošlicu umjetnicima i gostima poželio Nikola Èièa, predsjednik HKD „Napredak“ Glavna podružnica Tuzla. Naglasio je kako je i ova izložba, jedna od mnogih koju je HKD „Napredak“ u Tuzli uprilièio zajedno s Franjevaèkim samostanom u Tuzli. Takoðer je naglasio kako se i ova izložba uklapa u proslavu 20. obljetnice obnove rada Napretka. Rekao je da je Napredak puno radio zadnjih 20, ali i posljednjih 100 godina postojanja.

Od umjetnika se prisutnima obratila Andrea Šunjiæ, dvadeset šestogodišnja apsolventica na ALU u Širokom Brijegu. Prvo se zahvalila gvardijanu fra Zdravku Anðiæu što je imao sluha za projekt mladih likovnih umjetnika.

Zlata Musiæ, prva predsjednica obnovljenog tuzlanskog Napretka je izrazila radost što su izložbu pripremili prvenstveno mladi ljudi koji su u prostor galerije prenijeli svoje emocije. Za nju je svatko od autora u svojim djelima donio svoju dušu. Takoðer je pohvalila rad galerije koja, po njezinim rijeèima, prireðuje radost duha. Potrebno je reæi kako su isti mladi umjetnici svoju prvu izložbu imali u magazinima stare Duhanske stanice u Ljubuškom. I u takvom im je prostoru cilj bio ostvariti trajne vrijednosti umjetnosti meðu ljudima. Željeli su pokazati da stvaralaštvo može okupiti ljude i kulturno ih obogatiti. Autorica predgovora brošure za izložbu Dragana Nuiæ-Vuèkoviæ je, izmeðu ostalog, rekla da je bit u tome da ovi mladi ljudi, svi zajedno, žele kreirati svoju vlastitu kulturu i izaæi izvan okvira svoje svakodnevice.

Dvojica autora koji su u Tuzlu došli sa svojim radovima, Stjepan Miloš i Josip Mijiæ su bili složni u izjavi da je pri nastanku radova umjetnièka sloboda bila na djelu. Neki od naziva radova nam pokazuju i potkrepljuju tu tvrdnju (Turneja, Uèim slikati, I taj dan, Croata, Sova reèe mjau, Tišina, Šumska prièa, Moving experience i dr.)