U Kreševu otvorena izložba “Novi život starog hrasta”

Piše: Ivica Kesić

Svibanjski dani kulture u organizaciji HKD-a Napredak podružnica Kreševo, ove su se godine protegnuli i na lipanj. Naime, 2. lipnja u 20. sati za građanstvo, a 3. lipnja u 10. sati za učenike Osnovne i Srednje škole u Kreševu, priređena je izložba profesora Ive Jelušića iz Vojskove kod Odžaka pod nazivom „Novi život starog hrasta“. Izložba je to posuda raznih oblika i dimenzija, izrađenih od abonosa hrasta lužnjaka. Abonos je fosilizirani ostatak najčešće hrasta, brijesta ili bora, koji se tisućama godina nalazio potopljen riječnim muljem i pijeskom te je za to vrijeme, izložen utjecaju raznih kemijskih sastojaka vode, stekao izuzetnu čvrstoću i tvrdoću. Svaku od četrdesetak izloženih posuda autor je izradio na osnovu nacrtâ stručnjakâ Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji su nastali na osnovu ostataka keramičkih posuda pronađenih na području Bosanske Posavine krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, a stari su preko 5000. godina i pripadaju tzv. kostolačkoj, eneološkoj kulturi. Ovim neobičnim hobijem profesor Jelušić je želio približiti javnosti daleku povijest Bosanske Posavine i oživljavanjem toga, više stoljeća starog hrastovog drva, na neki način povezati daleku prošlost sa sadašnjošću.

Nakon uvodnog pozdrava predsjednice kreševskog Napretka, gospođe Ružice Franjčević, prikazan je zanimljiv petnaestminutni film, zahvaljujući kojem su se posjetitelji mogli pobliže upoznati sa samom tematikom ove izložbe i njezinim porukama. Poslije projekcije filma, nazočnima se obratio Marko Čalaga, mladi kreševski povjesničar umjetnosti, kustos Muzeja franjevačkog samostana u Kreševu. On je pobliže govorio o kostolačkoj, eneološkoj kulturi koja je nastala negdje oko 3250. godine prije Krista na području sjeverne Bosne, Slavonije, Banata, Srijema pa sve do Slovačke i Rumunjske, te je prethodila vučedolskoj kulturi na koju je izvršila snažan utjecaj.

Autor ovih zanimljivih i vrijednih izložaka, profesor pedagogije Ivo Jelušić, u svom je obraćanju rekao da je sa izložbama započeo 2019. godine, ali je zbog poznatih pandemijskih mjera bio prisiljen pauzirati dvije godine. U svom je izlaganju iznio veliki broj korisnih povijesnih, arheoloških, etnoloških i drugih znanstvenih podataka i činjenica, naglasivši fascinantnu preciznost kojom su ljudi u davna vremena obrađivali keramiku, a način njezinog ukrašavanja su s obzirom na primitivni alat koji su koristili, doveli do savršenstva. Profesor Jelušić je dao uzorke abonosa na analizu kojom je utvrđeno da potječu upravo iz vremena otkad i ostaci keramičkog posuđa pronađenog u mjestu Potočani (Pivnica) kod Odžaka te da je abonos izvađen iz Save i Bosne među najkvalitetnijim  na svijetu. Njegova obrada je izuzetno zahtjevna, a najviše vremena, oko jednu godinu, potrebno je samo za sušenje. Posude izrađuje lijepljenjem segmenata i kad dobiju svoj grubi oblik obrađuje ih tokarenjem, brušenjem, poliranjem… Tako izrađene posude izgledaju doista čudesno jer su izrađene od segmenata različitih nijansi što im daje posebnost i originalnost, a mnoge od njih umjetnik je ukrasio na način kako su ukrašene i keramičke posude koje su mu poslužile kao predložak.

Možemo na kraju naglasiti da je autor ove izložbe sa svojim suradnicima uspio spojiti znanost i umjetnost, staro i novo doba, udahnuti novi život starom hrastu i svemu skupa dati jedan prelijepi pečat ljubavi prema rodnom kraju, Bosanskoj Posavini.