U Ljubuškom književno veèer

Voditelj programa bio je prof. Dragan Matiæ, tajnik ljubuškog Napretka, a uvodnu rijeè o Stepincu i knjizi Kardinal frontova imao je fra Mate Logara, mladi franjevac iz samostana na Humcu.

Diplomirani ekonomist Tomislav Grgo Antièiæ, roðen u Igranima pored Makarske, bio je pokretaè i glavni urednik mjeseènika Harahvati. ''Kardinal frontova'' ukupno je deseta objavljena Antièiæeva knjiga, od toga je njih èak sedam objavio za manje od godinu dana. Knjigu je izdala nakladnièka kuæa »Harahvati« iz Dugog Sela. Svih sedam knjiga spadaju u dramsku literaturu, a rijetko zabilježen Antièiæev rekord uz ''Kardinal Frontova'' saèinjavaju: trilogija ''Rajska zemlja'', objavljena u tri knjige: ''Rajska zemlja'', ''Balkanski kolodvor'', ''Kiki riki arka''. Objavio je i drame: ''Babinjak'', ''Psetanija'' i ''Dajkuni''. Tomislav Grgo Antièiæ istaknuti je èlan Hrvatske udruge poslodavaca. Dugi niz godina je živio i radio u Sudanu, gdje se bavio naftnim bussinesom. U Hrvatskoj posjeduje nekoliko poduzeæa meðu kojim je i tvornica deterdženata Eco-per iz Dugom Selu. Rijeè je o originalnoj drami u èetrnaest postaja (slika) kojima autor, poput križnog puta Isusa Krista, prikazuje život blaženog kardinala Alojzija Stepinca od djetinjstva do suðenja i smrti, cjelokupno djelovanje Katolièke Crkve te gorku sudbinu hrvatskog naroda.

Drama zorno prikazuje blaženog Stepinca u najrazlièitijim životnim situacijama. U dramatiènim smjenama totalitarnih režima, istaknuo je o. Horvat u predgovoru, koji su redom ugrožavali opstojnost Hrvata, Stepinac se odluèno i herojski borio na svim frontama, sve do muèenièke smrti, za ljudska i Božja prava. Vrijednost je drame, napisao je u pogovoru Slobodan Lang, u iskazivanju snage hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca koji spašava, prosvjeduje, poduèava, robuje, predviða i pobjeðuje, iako je bio sam bez ikakve moæi nasuprot svjetskim moænicima s najveæim vojskama svijeta, Mussoliniju, Hitleru, Staljinu, Titu. Knjiga sadrži i fotografije Alojzija Stepinca, popis korištene literature te kratak životopis. Tom je dramom Antièiæ želio pokazati kako žrtva i muka Alojzija Stepinca potvrðuju, da nitko ne može zatrti ljubav i vjeru jednog èovjeka, naroda, kršæanstva i cijelog èovjeèanstva. Stepinèev muèenièki život evanðeoska je poruka koja upuæuje na pobjedu »Pravog puta« vjere u Boga, radi vjeènosti u Bogu.

Ante Matiæ roðen je 27. veljaèe 1945. u selu Borèanu na Duvanjskom polju. Puèku školu je uèio u rodnom selu Borèani i Kongori, osmoljetku u Šujici i Duvnu, gimnaziju u Zadru, Pazinu i Splitu. Teologiju je studirao u Firenzi, a talijanski jezik u Sieni, filozofiju i sociologiju u Skopju i Beogradu, te novinarstvo u Zagrebu. Bio je jedan od osnivatelja Naših ognjišta, glavni urednik Grafièara, urednik Veèernjeg lista, suradnik u književnim listovima i èasopisima u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Italiji, Njemaèkoj, Australiji i Americi. Èlan je društva književnika Italije od 1970. godine i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne od 1994. Nagraðen je Danteovom nagradom za poeziju u Firenzi 1971., Areninom za kratku prièu dvije godine kasnije, Šimiæevom nagradom 2001. za knjigu pjesama Nebeska galija i nagradom Matice hrvatske 2002. za novelu Sizif i mrav. Prevodio je suvremene talijanske, španjolske, njemaèke i engleske pjesnike. Nakon prve knjige prièa Objahana zemlja (Zagreb, 1989.) objavio je drugu knjigu prièa Berlinski zid (Zagreb, 1990.), pjesnièku prozu Ljudinak (Rijeka, 1995.) novele Lijepa naša tuðina (Zagreb, 1997.), Božiæne prièe (Tomislavgrad, 1997.), zbirku pjesama Nebeska galija (Mostar, 2000.), i te zbirke novela Sizif i mrav (Mostar 2006.), Imoæani (Zagreb 2006.) i Prièe o Hrvatima (Sarajevo 2008.)