U Mostaru predstavljena monografija “Tajna Boljuni”

O ovoj zanimljivoj i bogato ilustriranoj knjizi, koja na hrvatskom i engleskom jeziku, na znanstveni a ujedno i popularan naèin, prikazuje jednu od najveæih nekropola sa steæcima, onu  boljunsku, s podruèja Stoca, govorili su Borislav Puljiæ, Dragan Marijanoviæ i Ivan Vukoja.
Borislav Puljiæ kazao je da je prof. Palameta u ovoj knjizi „ne polemizira, ne gubi energiju pokušavajuæi srušiti veæ ustaljene dugogodišnje stereotipe. Izdiže prièu o steæcima izvan politièki motiviranih postavki i na èvrstim temeljima gradi vezu steæaka sa onovremenim stanovnicima Boljuna i njihovim današnjim baštinicima. On ne traži korijene, on ih opisuje vidjevši ih u današnjim stanovnicima Humske zemlje i humskog naselja Boljuni“, dodajuæi da su za autora steæci likovni romanièko-gotièki izrièaji na periferiji zapadnog civilizacijskog kruga XIV. I XV. stoljeæa.
Dragan Marijanoviæ u svom uvijek zanimljivom tonu kazao je da je ova neobièna i vrlo uspjela publikacija, ujedno i katalog i monografija, knjiga i vodiè, a njezin sadržaj svojim bogatstvom napokon nudi „goleme spoznaje nama neukima o naèinu življenja i umiranja naših dalekih zajednièkih predaka. Takoðer, ona æe biti znanstvena i moralna pljuska svakom pseudoznanstveniku koji svojata tu povijest u dnevnopolitièke svrhe”.
Vukoja je stavio naglasak na svjetsku vrijednost ove knjige i uopæe fenomena „steæak“. „Steæci kao autohtoni humski i bosanski srednjovjekovni nadgrobni spomenici imaju i povijesni, kulturni i umjetnièki potencijal biti dio svjetske kulturne baštine. Ali, da bi taj potencijal steæaka bio realiziran i oèitovan, potrebno je obraditi ga i prikazati Svijetu u skladu s kriterijem i standardima koje vrijede u tom Svijetu. Ova je monografija primjer i dokaz kako njezini autori te kriterije razumiju, prihvaæaju i kao su ih u stanju ispuniti“, rekao je Vukoja.
Jedan od autora knjige i poznati grafièki dizajner Miro Raguž, koji je rodom iz Stoca i koji se s boljunskom nekropolom druži od djetinjstva, kazao je kako danas, nakon ove knjige, ovu nekropolu gleda posve drugim oèima. „Ponosan sam što sam bio dio tima koji je radio na ovom projektu, a posebno zahvaljujem Marinku Šutalu koji sa svojom udrugom ‘Neveš’ vodi brigo o Boljunima. Puno nekropola neæe dobiti ovakvu knjigu, a zaslužile su. Nadam se da æe ova knjiga pobuditi prijateljstvo i ljubav prema kulturnoj baštini“.
Na koncu je zainteresiranu publiku pozdravio i prof. Palemata. „Ovu knjigu radili smo s ljubavlju i strašæu s jasnim ciljem da steæke, kao nešto svjetsko i lokalno, predstavimo na novi naèin. Ovo izdanje možemo ponuditi na svjetskoj razini i tome pretendiramo. Poslije ove knjige niti jedna nova knjiga o steæcima ne smije biti lošija od ove. A kada neki pitaju èiji su steæci ja želim odgovoriti da su steæci pokojnika i nemojmo ih krasti mrtvima. Nadam se da æe biti volje da se ova neistražena nekropola detaljno istraži. I zapravo, zašto se ova knjiga zove ‘Tajna Boljuni’? Tajna je u tome što neke reljefe na steæcima možete vidjeti samo pod posebnim kutovima i svjetlom i trebalo je jako puno energije da se dobiju ovako kvalitetne fotografije kakve je napravio Raguž sa svojim timom“, kaza je izmeðu ostalog Palameta.
Za ovu prigodu izraðena su i 22 velika panoa na kojima je fotografijama doèarana ljepota ove nekropole te su èinili izložbu koja æe, kao i promocija ove knjige, putovati ne samo Bosnom i Hercegovinom veæ i šire.