U Napretku predstavljena knjiga “ŠETNJA STARIM ZAGREBOM”

književni susret

30. lipnja 2026.

U petak, 26. lipnja 2026.  godine u dvorani Napretkovog kulturnog centra predstavljena je knjiga „ŠETNJA STARIM ZAGREBOM“, autora Berislava Sekelja, kolekcionara, filateliste, skupljača  starih razglednica i dugogodišnjeg člana Napretka. Sekelj je već proteklih godina u Napretku realizirao nekoliko vrlo zanimljivih izložbi starih razglednica i čestitki gdje se preko razglednica, poštanskih maraka i bakropisa mogla pratiti arhitektura, kultura i običaji Hrvata i naroda koji su živjeli na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine još iz vremena Austrougarske monarhije.

Skupljajući stare razglednice i poštanske žigove te druge tragove poštanske povijesti još prije dvadesetak godina, Berislav Sekelj objavio je knjigu „Poštanska povijest BiH“ koja obrađuje povijest i razvoj mjesta u Bosni i Hercegovini  još iz vremena Austrougarske monarhije koja su se nalazila mahom uz željezničke pruge.

Ovoga puta svoj kolekcionarski i istraživački rad knjigom „ŠETNJA STARIM ZAGREBOM“ posvetio je „svom Zagrebu“ i ljudima koji žive u njemu. U knjizi je riječ o Zagrebu na prijelazi iz 19. u 20. stoljeća, a prati Zagreb od Gradeca, Strossmayerova šetališta i Kaptola do Trga bana Jelačića, Ilice i Donjega Grada sve do Maksimira i zagrebačke okolice.

Umjesto najavljene povjesničarke umjetnosti Irene Kraševac koja je stručnim savjetima pomogla u koncipiranju ove knjige i napisala predgovor knjizi, govorila je Ivana Haničar Buljan, pomoćnica ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti te autor Berislav Sekelj, a programom je moderirao Goran Štrbec, član Uprave Napretkovog kulturnog centra koji je u ime domaćina, Hrvatskog kulturnog društva Napredak, pozdravio sve prisutne. U glazbenom dijelu programa na pijaninu je nastupio Berislavov unuk, Toni Sekelj koji je baš za ovu priliku došao iz SAD gdje je rođen i živi.

Ivana Haničar Buljan istaknula je u svom govoru kako je Institut za povijest umjetnosti nakon potresa izradio veći broj konzervatorskih elaborata za obnovu zagrebačke arhitekture pa je Institut sa Sekeljem uspostavio trajnu suradnju. Sekelj je Institutu, naglasila je, stavio na raspolaganje svoju bogatu zbirku razglednica Zagreba. Zahvaljujući suradnji razglednice su digitalizirane i sada su sastavni dio temeljne istraživačke dokumentacije, dodala je. Ocijenila je kako su razglednice, napravljene prema fotografijama snimljenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća, vrijedan arhivski materijal i dragocjene za proučavanje brojnih zagrebačkih ulica i trgova te pojedinačnih kuća u vrijeme kada su nastale. Smatra kako se po vrijednosti Sekeljeva zbirka može usporediti sa zbirkama iz Muzeja grada Zagreba, sa Grafičkom zbirkom NSK.

Za Sekeljevu knjigu moglo bi se reći, da u neku ruku, predstavlja i monografiju staroga Zagreba jer se osim razglednica i fotografija koje prikazuju objekte i ljude kojih više nema ili su izgledali drukčije nego što ih mi danas možemo vidjeti. On registrira i njihove stare nazive, ljude koji su tamo boravili i zanate koji su se u njima odvijali kao i kavane, restorane i druge zanimljivosti čiji su tragovi iščezli u vremenu.

Možda o Sekeljevoj knjizi najbolje govori riječi Irene Kraševac napisane u njenom pogovoru. „Poznavanje svoga grada odlika je onih građana koji ga doživljavaju i cijene, prate njegov razvoj i zanimaju se za njegovu prošlost. Grad koji poznajemo u njegovoj suštini, zavoljet ćemo. Voljeti svoj grad znači i obvezati se brinuti o njemu na sebi svojstven način i pronositi njegove posebnosti diljem svijeta i približiti ih brojnim ljudima. Berislav Sekelj poznaje svoj grad, njegove posebnosti i vrijednosti i želi ih podijeliti s nama, čitateljima, koji će uroniti u tekst i slike koje donosi ova knjiga.“

Knjiga „ŠETNJA STARIM ZAGREBOM“, Berislava Sekelja može se slobodno svrstati u antologijske knjige o Zagrebu u kojima su zabilježeni povijest i kulturu Zagreba poput Milčecovog „Pozdrava iz Zagreba“, Špoljerićevog „Stari Zagreb od vugla do vugla“ te knjige „Stari Zagreb“, povjesničara Gjure Szabe. Knjiga je to koju bi svaki Zagrepčanin trebao imati u svojoj kućnoj knjižnici, ali i vrijedan dar za sve one koji vole Zagreb ili bi o njemu željeli saznati nešto više.

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.

Zadnja publikacija

  • Godišnjak

    73. Hrvatski narodni godišnjak