U SARAJEVU 3. SVIBNJA OTRKIVANJE SPOMEN PLOÈE POVODOM 100 GODINA ROÐENJA VLADIMIRA PRELOGA

Sarajevo, 28. 4. 2006.

U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Kantona Sarajevo, u Sarajevu æe u srijedu 3. svibnja 2006. u 10.00 sati biti  otkrivena spomen ploèa povodom 100 godina roðenja Napretkovog stipendiste, nobelovca i poèasnog graðanina grada Sarajeva  Vladimira Preloga.

Spomen ploèa bit æe otkrivena na njegovoj rodnoj kuæi u ulici Josipa Stadlera 13.

Organski kemièar Vladimir Prelog, roðen je u Sarajevu 23. srpnja 1906. godine gdje je njegov otac predavao u gimnaziji. Osnovnu  školu je zapoèeo u Sarajevu, ali nakon što se 1915. godine roditelji sele u Zagreb mladi Vladimir nastavlja pohaðanje srednje škole  u  Zagrebu. Po završetku osnovne škole upisuje se u gimnaziju, a kada njegov otac dobio premještaj u Osijek s njim odlazi i sin. U  Osijeku je pohaðao nepuna dva razreda gimnazije. Bilo je to dovoljno da pod utjecajem profesora Ivana Kurie iskaže svoj interes za  kemiju. Tako u proljeæe 1922. šesnaestogodišnji Prelog šalje uglednom njemaèkom znanstvenom èasopisu Chemiker Zeitung rad u  kojem je opisao novo rješenje za jedan analitièki instrument u kemijskom laboratoriju. Rukopis je objavljen i to je bio prvi  znanstveni  rad od više od 400 nakon toga objavljenih radova Vladimira Preloga. Gimnaziju završava u Zagrebu 1924. godine, a  zatim po oèevoj želji upisuje studij kemije u Pragu.

Veæ 1928. godine diplomira, a odmah zatim (1929.) i doktorira na Èeškoj visokoj tehnièkoj školi, na Kemijsko-inženjerskom odjelu.  Prihvatio posao u Pragu, u malom laboratoriju za proizvodnju finih kemikalija Driza. Uz svoj redovni posao pokazuje interes za  znanstveni rad.

Godine 1935. Prelog je primljen na Tehnièki fakultet Zagrebaèkog sveuèilišta. Kada su Nijemci okupirali Zagreb godine 1941.,  Prelog i njegova supruga uz pomoæ Richarda Kuhna i Lavoslava Ružièke uspjeli su pobjeæi u Švicarsku. U Švicarskoj je poèeo  raditi  u laboratoriju za organsku kemiju na Saveznoj tehnièkoj visokoj školi u Zürichu. Suraðivao je s Lavoslavom Ružièkom, kojeg  je naslijedio kao rukovoditelj laboratorija 1957. godine.

Vladimir Prelog izabran je za èlana Kraljevskog društva u Londonu, Nacionalne akademije za znanost Sjedinjenih Država (1961.),  Amerièke akademije znanosti i umjetnosti (1960.), Amerièkog filozofskog društva, Irske kraljevske akademije (1971.), Sovjetske  akademije znanosti, talijanske Accademia dei Linzei te za èlana njemaèkog društva Leopoldina. Postao je i poèasni doktor  znanosti  sveuèilišta u Zagrebu, Parizu, Liverpoolu, Bruxellesu, Cambridgeu i Manchesteru.

Godine 1975. primio je Nobelovu nagradu za kemiju za svoj rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija. Godine  1976. otišao je u mirovinu, a 1998. godine je preminuo.