U SARAJEVU PREDSTAVLJENA KNJIGA “RADOVAN I LJUDMILA” BERTA KREŠIMIRA BALABANIÆA

Posebno je zadovoljstvo što je na predstavljanju nazoèio i zamjenik župana Zadarske županije Josip Miletiæ.

„Dr. Babiæ je prepoznala važnost ovog puèkog djela i izvukla ga je iz zaborava. Puèko pjevanje i usmeno pripovijedanje održalo je, ne samo kod nas, kolektivno pamæenje koje se danas prenosi u knjige. Knjiga donosi povijesni pregled vremena hrvatskog kralja Zvonimira. U njoj je glavni lik princ Radovan, sin kralja Zvonimira,a središnja je tema ljubav princa i pastirice Ljudmile. No, pored ljubavi, koja ne završava stereotipno veæ tragièno, èime je ova knjiga neki vid hrvatskog Romea i Julije, knjiga pred nas postavlja pitanje što bi bilo da Zvonimirov jedinac nije umro mlad. Kakav bi bio put hrvatske državnosti da nije nakon Zvonimirove smrti na hrvatsko prijestolje sjeo vladar maðarske dinastije Arpadoviæa?“, kazao je Zirdum.

 

Mr. Šetka je naglasio kako je prednost puèkog pjevanja, a tako i ove knjige, što je bliže ljudima, od onih uèenih pjesama i tekstova. „Puèko bi pjevanje trebali na neki naèin zaštititi od zaborava. I ovaj uradak kojeg je priredila dr. Babiæ veliki je doprinos misiji oèuvanja puèkog stvaralaštva. Ona je ovu poemu uèinila pristupaènom, prilagodila je i širem krugu èitatelja, ali i struènim krugovima“, rijeèi su Šetke.

Sama prireðivaèica prije svega je zahvalila Napretku što joj je omoguæio da predstavi ovu knjigu i u Sarajevu. „Od dvije poeme naèinila sam jednu. Moram priznati kako sam materijale koje sam dobila dugo držala po strani i nisam ih ni taknula niti sam slutila koliku snagu ima ovaj tekst. Nije se u ovoj knjizi dogodila samo ljubav Radovana i Ljudmile veæ i mene i pjesnika, upravo kroz tekst. Berto je bistro razmišljao te je opjevao i druge teme dok je radio paške vinograde i èuvao ovce potkraj prošlog stoljeæa. Taj mali paški pastir impresionira kao veliki puèki pjesnik. On nije doživio modernu i samostalnu Hrvatsku, koju je toliko sanjao, ali je znao koliko je važno zajedništvo svih Hrvata te nikada nije zaboravljao ni Hrvate Boke Kotorske ni Bosne i Hercegovine“, kazala je dr. Babiæ.

 

 

Dr. Vanda Babiæ roðena je u Boki. Bavi se starijom hrvatskom književnošæu te kulturnom baštinom Hrvata na autohtonim podruèjima, posebno hrvatskom književnošæu Boke Kotorske. Autorica je više knjiga te dobitnica više nagrada, meðu kojima je i godišnja nagrada za znanost i književnost Zadarske županije. Matica hrvatska joj je za ovu knjigu dodijelila srebrnu povelju. Inaèe je sveuèilišna profesorica na Odjelu za kroatistiku i slavistiku te na Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveuèilišta u Zadru. Aktivna je u Napretkovoj podružnici u Zadru izdavši nekoliko knjiga u nakladi podružnice.