U Trstu održan meðunarodni seminar “EU i Balkan”

Konferencija je okupila veliki broj sudionika iz nekoliko europskih zemalja, politièara, predstavnika sindikalnih organizacija, analitièara i sveuèilišnih profesora kao i predstavnika organizacija koje su organizirale ovaj skup. Izmeðu ostalih u radu konferencije su sudjelovali: predsjednik austrijskog parlamenta Fritz Neugebauer (Fric Nojgebauer), nadbiskup Trsta mons. Gianpaolo Crepaldi (Ðanpaolo Krepaldi), predsjednik MCL-a dr. Carlo Costalli (Karlo Kostali), predsjednik EZA-a Raf Chanterie (Raf Šanteri), predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topiæ, profesor na Katolièkom sveuèilištu u Milanu dr. Vittorio Emanuele Parsi, predsjednik Sindikata Nezavisnost iz Srbije Branislav Èanak, predsjednik Bošnjaèke zajednice kulture Preporod dr. Šaæir Filandra, profesorica na Fakultetu Jugoistoène Europe u Tetovu Elena Andreevska itd.

Costalli je na poèetku konferencije kazao kako je Europa svjesna dugogodišnjih èaki stoljetnih patnji naroda s Balkana koje neki i danas još osjeæaju. „Mi æemo ih ohrabriti konkretnim projektima suradnje kako bismo ih vidjeli u zajednièkoj europskoj obitelji“, kazao je Costalli i dodao kako Europa neæe biti ujedinjena bez zemalja Balkana. „Napredak je stoga naš veliki partner jer je uvijek širio i promicao dijalog, a to je na Balkanu najvažnije“, zakljuèio je Costalli.

Nadbiskup Crepaldi, koji je na ovoj dužnosti od 4. listopada i kojemu je ovo prvi javni nastup, kazao je kako je oduvijek cijenio rad i inicijative MCL-a pa tako i ovu današnju inicijativu tj. konferenciju na kojoj se razgovara o Balkanu. „Trst je specifièan i simbolièan grad na granicama. On je obilježen tragedijama Drugog svjetskog rata i nedaæama nakon rata. Trst i danas nosi rane iz tog vremena. Pitam se želimo li da nas i danas u našem životu vodi prošlost ili u buduænost trebamo krenuti nekim drugim putem. Gradovi na granici mogu stvoriti ljude koji stvaraju dijalog i integracije. Europska unija je nastala na hrabrosti nekoliko ljudi, de Gaspera, Schumana i Adenauera. Sva trojica su roðena u gradovima smještenima na granicama. Zato je Trst mjesto s kojeg se šalju poruke mira mnogima, a najviše Balkanu“, kazao je nadbiskup Crepaldi.

 

Istaknuti sveuèilišni profesor Parsi kazao je kako Balkan posljednjih godina nije u „trendu“. „To je velika šteta. On još uvijek sadrži važne povijesne lekcije, koje su ponekad bile više nego dramatiène. Na Balkanu postoji vremenska kontradikcija u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeæa. Dok su Europske zemlje zatvarale 20. stoljeæe, Balkan nas je vratio u povijest, u 19. stoljeæe. Veæina naroda Europe gledala je u kraj hladnog rata padom Berlinskog zida, a na Balkanu je zaèet novi pravi rat. Dakle, Balkan nikako nije pratio europske trendove i pogled u zajednièku buduænost“, kazao je Parsi i nastavio: „Ako je ijedna politièka strategija Europske unije uspjela onda je uspjela strategije integracije. I narodi Balkana žele biti dio tih integracija i o tome trebamo razgovarati. Najveæa greška koju je Europa tijekom 90-ih napravila naspram Balkana je što nije djelovala jedinstveno. Ne smije postojati austrijska, njemaèka, talijanska ili francuska politika prema Balkanu, veæ europska. Mi iz EU-a smo pored ovoga napravili veliku glupost. Dopustili smo da jedan dio Balkana uðe u EU i sada taj dio odluèuje o sudbini svojih prijatelja i susjeda. Slovenija sada stvara probleme Hrvatskoj pri ulasku u EU, što je èista ludost. Nikada neæemo uspjeti integrirati Rusiju ili možda Ukrajinu, ali zato možemo integrirati male balkanske države. Neki æe reæi da nas to ni ne briga i da ostavimo Balkan tamo gdje je. No, u tom sluèaju bi nam pomanjkalo povijesnog razuma“, kazao je izmeðu ostalog Parsi.

Profesor Franjo Topiæ je u svom izlaganju na konferenciji prije svega govorio o „osobnoj“ karti Balkana. Iznio je neke statistièke podatke o broju stanovnika i broju naroda na Balkanu. „Na Balkanu žive tri svijeta i tri razlièite kulture. Zato je upravo na Balkanu od velike važnosti i dijalog i ekumenizam. Pojam Balkan danas u zapadnom svijetu i nema neko pozitivno znaèenje, a èesto ima i pogrdno znaèenje“, kazao je Topiæ i dodao kako u svijetu danas vlada stereotip kako se na Balkanu uvijek ratovalo, što je relativno i netoèno. Sa svoje toèke gledišta govorio je interesantnom fenomenu koji je zahvatio bivšu Jugoslaviju poèetkom 90-ih godina, a taj je da su na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada komunizma ultrakomunisti najednom postali ultranacionalisti, zamijenivši samo tada nestalu ideologiju s novom. „Na cijelom Balkanu svakako je najspecifiènija Bosna i Hercegovina. Ona je sukus Balkana. Bez dvojbe Bosna i Hercegovina ovakva kakva jeste nema europske perspektive prije svega zbog svog ustavnog ureðenja s dva entiteta. Ona kao takva ne može bit funkcionalna i ne zadovoljava ni zahtjeve ni potrebe naroda i graðana koji u njoj žive. Po meni bi, ako nije moguæe provesti unutarnje ureðenje, u trenutnim okolnostima bilo najbolje da se BiH primi èim prije u Europsku uniju ovakva kakva jeste. Kada uðemo u EU onda neæe biti nikakvih granica niti barijera, a morat æemo raditi po europskim pravilima i standardima“, kazao je Topiæ.

Predsjednik Sindikata Nezavisnost iz Srbije Branislav Èanak govorio je o aktualnoj situaciji u Srbiji kao i europskim perspektivama Srbije. „Ljudi su u stanju da vole, mrze i ubijaju. Pitanje je samo kakvi nas ljudi vode. Ja sam siguran kako danas na Balkanu postoje ljudi koji su spremni za nove perspektive i dijalog. Srbija je dugo intenzivno radila na razbijanju Jugoslavije. Miloševiæ je svojom politikom razbio i državu i izazvao rat. Kao otpor ovoj politici javlja se ranih devedesetih sindikat Nezavisnost na RTV-u Srbije. Nismo pristajali na Miloševiæevu retoriku i na njegove politièke ciljeve i više od 1000 ljudi s TV-a dobilo je otkaz. Moram priznati da nam je tada bilo jako teško, ali smo postali znaèajan èimbenik u Srbiji. Dobro se sjeæam koliko smo za vrijeme rata pomagali i Sarajevu donoseæi i humanitarnu pomoæ. Tada se nismo bavili pitanjima sindikata veæ pitanjima života ljudi. Tek smo 1996. krenuli sa sindikalnim poslovima. Danas u Srbiji imate nekoliko stranaka, ali uvijek pobjeðuje „Miloševiæeva“ stranka. Znate, politièki je mudro da imate nekoliko stranaka koje su zapravo iste, ali se predstavljaju kao razlièite. Danas imamo dva sindikata, naš i onaj Miloševiæev koji i danas posluje u državnoj zgradi, koji koristi i drugu državnu imovinu, a nas se niti podržava niti voli. Veliki dio Srbije još uvijek živi u prošlosti i jedna politièka struja ne želi priznati grijehe te prošlosti. Takvima Europa niti ne treba niti je žele. Takvi ne plaæaju poreze, doprinose, love u mutnom i jasno je da njima ne treba Europa. Još je nešto važno reæi. Oni koji su nedavnu ubijali proglašavani su domoljubima, a oni koji su bili protiv ubijanja nazvani su izdajnicima. Meni je drago što sam ja izdajnik“, istaknuo je Èanak.

Predsjednik austrijskog parlamenta Fritz Neugebauer, koji je inaèe dugogodišnji sindikalni radnik, opetovao je kako je dijalog kljuèan za razvoj situacije na Balkanu. Neugebauer je kazao: „Ne treba spominjati kako je Europa nakon Drugog svjetskog rata bila razjedinjena, ali pogledajte gdje je Europa danas. Europska unija plod je dijaloga. Ako danas razgovarate s jednim Austrijancem i pitate ga što povezuje Sarajevo i Austriju sigurno æe Vam spomenuti ubojstvo Franza Ferdinada ili možda èinjenicu da je na Olimpijskim igrama u Sarajevu Austrija osvojila samo jedno odlièje, bronèano. No, o ratu neæe puno znati jer æe reæi da je prošlo puno vremena od tog rata. I mi u Austriji moramo raditi na promjeni odnosa i promjeni svijesti prema Balkanu. Balkanske zemlje dio su Europe i moraju biti dio Europske unije. Mi moramo stvarati mrežu, kao ovdje u Trstu, izvanpolitièke diplomacije kako bismo pomogli u integriranju Jugoistoène Europe u EU. Europska Unija je revolucionarna ideja, koja je nastala bez revolucije i sada moramo nastaviti s evolucijom Europe“.

Profesorica Andreevska predstavila je Makedoniju kao zemlju koja još uvijek nije spremna za ulazak u Europsku uniju. Kazala je kako vlast u Makedoniji treba ipak biti realistièniji u pregovorima kao i u ciljevima. Trenutno je više nego potrebno reformirati sudstvo i uložiti dodatne napore u suzbijanju korupcije“, kazala je Andreevska. Dodala je kako æe politika Španjolske, koja æe predsjedati EU-om prvim šest mjeseci iduæe godine, biti „jako balkanska“ tj. da æe se Španjolska, koja inaèe do sada nije imala znaèajnu ulogu na Balkanu, uložiti ogromne napore u rješavanje aktualnih problema na ovom europskom poluotoku. Spomenula je i „zategnute“ odnose Makedonije i Grèke te je kazala kako ne vjeruje da æe odnosi biti bitno poboljšani nakon nedavno održanih izbora u Grèkoj i promjene vlasti. Naglasila je kako se oko pitanja imena Makedonije moraju dogovoriti Grèka i Makedonija i medijacija Ujedinjenih nacija neæe pomoæi.

Više nego zanimljivo izlaganje održao je i Raf Chanterie. „Postavljeno je pitanje ima li EU strategiju za Balkan? Ima. Strategija je proširenje. To je i za EU èimbenik sigurnosti i stabilnosti. Proces pridruživanja zemalja Balkana može biti ubrzan. Moguæe je da Hrvatska postane èlanica EU-a veæ 2010., ali Hrvatska još treba puno toga napraviti. Makedonija je takoðer blizu statusa zemlje kandidatkinje. Postoje tri stupnja ulaska: potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, prijava aplikacije za èlanstvo i status kandidata. Ne može se ništa preskoèiti i sve zemlje koje žele biti èlanice Europske unije moraju proæi kroz ove tri faze. Oli Rhen u iduæu æe srijedu javnosti predoèiti izvješæe o procesu proširenja i ono æe biti jako važno za svaku od zemalja“, kazao je Chanterie. Govorio je i o potrebi jaèanja civilnog društva, moguænostima razmjena studenata, obuka novinara, profesora, politièara koje nudi Europska unija kroz razlièite projekte, a upravo kako bi se jaèalo civilno društvo i njegova uloga u društvu.

Profesor Filandra govorio je o društvenoj zbilji Bosne i Hercegovine. „Nažalost moram kazati kako radnièke organizacije nemaju znaèajnu ulogu u bosanskohercegovaèkom društvu. Na ulicama ne možete vidjeti prosvjede radnika veæ bivših vojnika i veterana. Današnja država Bosna i Hercegovina je preskupa. Više od 160 ministarstava troše više od 50% GDP-a. Socijalna prava su potisnuta nacionalnim pravima. Meðunarodna zajednica je u BiH uložila 14 milijardi dolara pomoæi, a rezultati toga su gotovo nevidljivi. Ako se ne zaustave trendovi defragmentacije društva ne mogu se iskljuèiti ni nasilja. Ne treba se zaboraviti da aktualnom politikom bezviznog režima samo muslimani u BiH ne mogu slobodno putovati. Jedan broj muslimana misli da im se to s namjerom èini samo zato što su muslimani. Ekonomska situacija je nezavidna. Nezaposlenost je veæa od 40%, a èetvrtina stanovništva živi u siromaštvu. Proizvodna grana gospodarstva gotovo ni ne postoji, i jedno se razvijaju uslužne djelatnosti. U takvim okolnostima civilno društvo teško može što bitno napraviti, iako je njihovo postojanje nužno“, kazao je Filandra izmeðu ostalog u svom izlaganju.

Na konferencija je govorila i Blaženka Krajina koja je predstavila Napretkov projekt u Garevcu Otvorena kuæa – Centar za mir i dijalog kultura. Krajina je kazala kako je ovaj projekt nastao kao plod želje da se povratnicima bosanske Posavine pomogne njezinim oživljavanjem.