
Izloženi su radovi u raznim tehnikama (pastel, gvaš, tuš, pero, crtež – olovka, ulje na platnu, akvarel) koji se danas nalaze u privatnim zbirkama pojedinaca, ustanovama (Umjetnièka galerija BiH, Sarajevski ratni teatar SARTR i dr.) i samostanima. Izložbu prati bogato opremljen katalog. Za Nadu Pivac umjetnost je znanost koja zahtijeva mnogo rada, razmišljanja, traganja, pokušaja i promašaja, zahtjeva vjeru, požrtvovnost i veliko strpljenje. To je nalik 'na stepenište bez kraja', svaku stepenicu treba prevaliti u svom vlastitom ritmu. Nada Pivac je imala ovozemaljsku moæ da u bosanskohercegovaèku umjetnost ugradi bezbroj stepenika svoga stvaralaštva, rekli su za nju njezini suvremenici. Na nesreæu koju je imala ta umjetnica, rat je bio poguban kako za Nadu Pivac tako i za njezin rad.
Na izložbi je bio prisutan i prijatelj Nade Pivac vlè. Darko Tomaševiæ. „Ta njena apstrakcija nije suha apstrakcija nego ona koja želi èovjeka dotaknuti. I portreti kod nje su oni likovi kod kojih crte kod ljudi nastoje opisati èovjekovo unutarnje osjeæanje. Ovo je retrospektiva nadinoga djela. Najveæi dio Nadina opusa je nestao prilikom poèetka rata u Sarajevu 1992. godine, toènije na Grbavici. Za ovu izložbu je izdvojeno 77 djela. U ovoj smo galeriji morali taj broj smanjiti“, rekao je veleèasni.
![]()
Nada Pivac je roðena 11. sijeènja 1926. u Èapljini, a umrla 2008. u Sarajevu. Njezino djelo i ime nezaobilazno je u likovnoj umjetnosti i kulturi BiH druge polovine dvadesetog stoljeæa. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1953., a 1955. je završila poslijediplomski studij u klasi prof. Nedeljka Gvozdenoviæa. Bila je jedan od osnivaèa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, na kojoj je i predavala. Èlan je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1960. Za svoj rad dobila je veliki broj nagrada. Najznaèajnije su plaketa Sveuèilišta za doprinos u razvoju sveuèilišta, Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, godišnja nagrada ULUBiH-a, Nagrada za slikarstvo "Collegium artisticum", nagrada Republièke zajednice za kulturu BiH i brojne druge. O velikoj ulozi u bosanskohercegovaèkoj kulturi na otvorenju izložbe.
Izmeðu ostalog je naglasila kako se radi o djelu koje je dijelom dobro ošteæeno u svom obimu zbog nesretnoga rata. „Pred izbijanje sukoba Nada Pivac je otišla u Zagreb i nastavila je raditi kako je znala. Kod nje sam uvijek poštovala što je bila hrabra i nikada nije znala zdvajati i kukati. Jednostavno je bila sretna da može raditi. Za jednu njenu izložbu je Ðuro Seder pisao predgovor. On je bio zapanjen radom koji je Nada iznjedrila. Seder je joj slao studente da ih što bolje uputi. On piše o jednoj njezinoj slici piše kako je bio zapanjen kad ju je ugledao i rekao je da je to dobro“, izjavila je Azra Begiæ.
Izložbu je otvorio fra Stjepan Paviæ kustos Galerije Šimun u Dubravama, a cjelokupan su program uljepšali Zbor mladih pri Franjevaèkom samostanu u Tuzli „Iuventus Salinarum“ pod ravnanjem Zlatka Špoljareviæa i Tamburaški orkestar HKD „Napredak“ Glavna podružnica Tuzla i KŠC „Sv. Franjo“ pod ravnanjem Nikole Èièe. M. B.
![]()

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.






