U Zagrebu održana tribina „Mudrost iz stradanja u BiH“

Na poèetku tribine sve prisutne pozdravio je gospdin Vladimir Raspudiæ, veleposlanik Bosne i Hercegovine u Zagrebu, naglasivši izuzetno dobru suradnju sa HKD Napredak – Zagreb na svim podruèjima kulture, a u ime HKD Napredak – Zagreb i predsjednika dr. Mirana Martinca goste je pozdravio Vlado Luburiæ, prof., èlan Uprave Društva.  Gost tribine bio je dr. sc. Slobodan Lang, poznati humanitarac i kandidat za Nobelovu nagradu za mir te nositelj brojnih priznanja za svoj profesionalni i humanitarni rad. „Kontinuitet je možda rijeè koja najbolje opisuje dr. Langa. Kontinuitet u aktivnom djelovanju, odgovornosti, te posebice kontinuitet na podruèju humanosti i patriotizma. Za njega s pravom i bezrezervno vrijedi ona Kenedijeva: „Ne pitajte što vaša zemlja može uèiniti za vas; pitajte se što vi možete uèiniti za svoju domovinu“. On se nikada nije umorio u davanju svojoj domovini i držao se èvrsto izreke M. L. Kinga: „Mrak ne može protjerati mrak, to može uèiniti samo svjetlo. Mržnja ne može protjerati mržnju, to može uèiniti samo ljubav“. Njegova ljubav i vjera u ono dobro u èovjeku, koje nam u ovim i ovakvim vremenima èesto nedostaje, je neogranièena“ rekao je dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj tribine Kluba znanstvenika HKD Napredak, predstavljajuæi gosta tribine.
Dr. sc. Slobodan Lang svoje predavanje temeljio je na znanstvenim èinjenicama i istraživanjima koje je prikupio na iskustvima proteklih ratova, od Drugog svjetskog rata pa do zbivanja koja su se dogodila poèetkom 90-ih godina na prostorima bivše Jugoslavije. Prošlo je 20 godina od rata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugdje na jugoistoku Europe. U meðuvremenu došlo je do ratova drugdje u svijetu, ratuje se danas i velike su opasnosti za buduænost. Nažalost do danas nije sagledano iskustvo ratova ovdje, za oèuvanje mira, humanitarno djelovanje i smanjenje zla bilo gdje u svijetu. To je znaèajan propust i akademske zajednice i politike. Zaokupljenost je samo zlom, suðenjem u svijetu i sukobima meðusobno.
Istina je obrnuta. Naše iskustvo je ispunjeno dobrim, postavljeni su temelji za mudrost dobra. Govoreæi o ratu na prostorima bivše Jugoslavije dr. Lang je rekao:
“Sukob Hrvata i Bošnjaka je bio sukob žrtvi. Još u ožujku 1995. smo moljakali da se sprijeèi Srebrenica, što znaèi da je postojao pokušaj spreèavanja Srebrenice. Nije to bila agresija Srbije, posebno na Sloveniju, posebno na Hrvatsku, posebno na BiH… To je sve jedan rat. Predsjedniku Tuðmanu sam uputio 213 savjeta, i to æu objaviti. Rekao sam mu poslije Srebrenice, da æe 12.000 ljudi u Bihaæu biti ubijeno, i to se mora sprijeèiti. U deblokiranom Bihaæu sam rekao:“ Bišæani i Bišæanke, vi ste jedini ljudi na planeti koji ste jaèi od genocida.“ U publici je bila i nekolicina onih koji se nisu složili s konstatacijom dr. Langa, ali nisu naveli niti jedan argument kojim bi pobili njegove navode.
Osnovna teza predavanja dr. Langa bila je kako prepoznati dobro i na bazi tih saznanja sprijeèiti zlo u nekom drugom moguæem sukobu.
„Pred poèetak ratova 90tih sagledao sam iskustva II svjetskog rata i vidio da je to bio rat u kojem je poraženo zlo, ali nije pobijedilo dobro. Ostali su problemi rasizma, kolonijalizma i sovjetske okupacije. U toku ratovanja humanitarno djelovanje je bilo preslabo, a propisi nedostatni. Priznanjem Pravednika meðu narodima, Izrael je želio zahvaliti svima onima koji su pomogli Židovima u Drugom svjetskom ratu. Naravno, to ne znaèi da pravednika nije bilo i drugdje i u drugim narodima, ali Europa jednostavno nije znala prepoznati dobro. Upravo iz tih razloga postavio sam novi temelj: Ranjeni Krist, PostHolokaust, Gandhi (nenasilje i temelj naroda) i Hanna Arendt (totalitarizam i odgovornost svih). Kroz iduæih deset godina stekli smo direktna iskustva, pokazali djelotvornost i razvili mudrost Dobra“, rekao je dr. Lang.
Što nam je èiniti, koji je plan i kako realizirati pobjedu dobra nad zlom? Možda odgovor leži i u citatu Edmunda Burke-a: „Zlo može pobijediti jedino onda, ako dobri ljudi ne uèine ništa”.  Jedno je sasvim sigurno, a to je, svi skupa æemo morati poraditi na osjeæaju odgovornosti, odgovornosti za uèinjeno i neuèinjeno, izgovoreno i neizgovoreno, a toga nam kronièno i alarmantno nedostaje. Dr. Lang je upozorio i na odgovornost ljudi od znaèaja, navodeæi pri tome primjer Jasuši Akašia, bivšeg generalnog tajnika UN (1991.-1996.) koji u svojoj knjizi navodi niz neistina koje stvaraju potpuno krivu sliku na dogaðaje prilikom oslobaðanja Knina.
Izbor teme i predavaèa rezultirao je dobrim odazivom publike te je pobudio i znaèajnu medijsku zainteresiranost za ovo predavanje.