U Zagrebu održana tribina "Zašto je nestalo vinogradarstvo u Bosni?"

U organizaciji Kluba znanstvenika zagrebačke podružnice HKD Napredak 23. svibnja 2017. godine održana je tribina “Zašto je nestalo vinogradarstvo u Bosni? (Vinogradarstvo  Bosne od najstarijih vremena do danas)”. Predavač je bio dr. sc. Jure Beljo, umirovljeni sveučilišni profesor agronomije koji je držao kolegij oplemenjivanje bilja na Odjelu za agronomiju, ekologiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Svoj znanstveni interes također je usmjerio prema proučavanju vinove loze na području Bosne i Hercegovine te je tako i nastao “Atlas vinogradarstva i vinarstva Bosne i Hercegovine”, kao i knjiga “Zaboravljene i zapostavljene kulture Hercegovine”.
Na početku predavanja sve prisutne pozdravio je dr. sc. Tomislav Dubravac, predsjednik Napretkove podružnice u Zagrebu i voditelj Kluba znanstvenika. U nekoliko uvodnih rečenica pristutne je upoznao  s radom prof. Belje.
U prvom dijelu predavanja, temeljenom na povijesnim činjenicama, moglo se vidjeti da je u vrijeme rimske vlasti na ovim prostorima vinogradarstvo bilo izuzetno zastupljeno, pa se u dijelove Bosne proširilo iz područja Panonske provincije, a u područje današnje Hercegovine iz Dalmatinske provincije. U srednjem vijeku, vidljivo je iz starih zapisa, proizvedene su velike količine vina na području današnje Bosne, ali s dolaskom turske vlasti u XV. stoljeću ta proizvodnja naglo se smanjuje zbog visokih poreza i zabrane korištenja alkohola u područjima pod islamskom vlašću. U dobrom dijelu negativno su na razvoja vinarstva u Bosni utjecale i klimatske promjene (naglo zahlađenje, tzv. „malo ledeno doba“), pa je tako što političkim, a što klimatskim promjenama vinogradarstvo Bosne lagano iščezlo s tih prostora, a zamijenila ga je šljiva koja se prvi puta u Bosni spominje sdolaskom Osmanlija.
U drugom dijelu svog predavanja prof. Beljo govori o obnovi vinogradarstva u Bosni koje se ponovno javlja krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća sadnjom vinograda u području Žepča, Dervente, Prnjavora i Banjaluke. Klimatske promjene, zatopljenje i novi trendovi ponovno idu u prilog obnovi vinogradarstva tako da se s dobrom strategijom u sadnji i zaštiti vinove loze, načinom prerade i novim tehnologijama za zbrinjavanje vina može očekivati povratak davne vinarske tradicije u Bosnu.