Gotovo su nemjerljive i nebrojive svekolike koristi i uloge tla. Jedna od znaèajnijih je proizvodnost tla u poljoprivredi i šumarstvu (izvor je hrane i drvne mase), u novije vrijeme i biogoriva (biodizel, bioetanol), ono je izvor genetskog bogastva i zaštite biološke raznolikosti na Zemlji. Tlo je prirodni proèistaè (filter) koji štiti pitku podzemnu vodu, tlo ima važnu klimatsko-regulacijsku ulogu jer utjeèe na sadržaj i ukupnu kolièinu CO2 i drugih plinova, tlo sudjeluje u oblikovanju krajobraza, priorodni je izvor sirovina (glina, šljunak, pijesak) i rudnog blaga (boksit, treset), tlo je, što je ne manje važno, povijesni medij koji bilježi tragove prirodne povijesti (pedološke, geološke tvorevine, paleontološki nalazi) i u sebi èuva arheološke nalaze kao dokaz èovjekove nazoènosti na stanovitom prostoru. Kako gospodarske grane koje se temelje na korištenju tla (poljoprivreda, šumarstvo, turizam) koriste obnovljive resurse (svjetlost, vodu, CO2), tlo je temelj održivog razvitka. Tlo se svrstava u najvažnije prirodne resurse svakoga naroda, tlo je èlan tzv. Ekološke trijade: zrak-tlo-voda. Svakako je zanimljiv podatak koje je predavaè naveo, da se samo 11% površine svjetskih tala može poljoprivredno obraðivati bez dodatnih zahvata na njemu. Kroz vrlo zanimljivu video prezentaciju prof. Kisiæ je prikazao razvoj poljoprivrede kroz povijest, a posebnu je pažnju posvetio naèinima oneèišæenja i saniranjima oneèišæenja tla podjelivši to u èetiri osnovne kategorije: Slaba oneèišæenja tla i lako obnovljiva, osrednja i teško obnovljiva, teška oneèišæenja tla i kao takvo neobnovljiva te nepovratno oneèišæena (trajni gubitak tla).
Jedan dio predavanja imao je za temu ekološku poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj i svijetu gdje se iz grafikona moglo vidjeti znaèajno poveæanje takve proizvodnje u svijetu, ali i u Hrvatskoj kao i poveèanje tržišta takvih proizvoda koje se u samo desetak proteklih godina poveèalo za više od tri puta. Svakako u tome prednjaèe SAD i zemlje Europske unije. Po potrošnji takve hrane u Europi (promatrano u eurima po stanovniku) prednjaèe Švicarska, Danska i Luksemburg. Profesor Kisiæ ukazao je na ozbiljan problem prenamjene poljoprivrednog zemljišta i opasnosti od rasprodaje poljoprivrednog zemljišta. Tome u prilog ide prikaz poveæanja razlike u cijeni poljoprivrednih proizvoda (realne i špekulativne), a istraživanje u Hrvatskoj provedeno u velikim supermarketima pokazalo je da je u njima cijena poljoprivrednih proizvoda porasla za više od 70 % u odnosu na cijene istih proizvoda iz 2011. goodine. Uz sve navedene opasnosti tu je i kontinuirana promjena klime koja pogaða poljoprivredu pa je tako veoma bitan izbor proizvodnih kultura i naèin njihove proizvodnje.
Svaka zemlja koja drži do svojih nacionalnih interesa morala bi pod svaku cijenu saèuvati svoja nacionalna prirodna dobra. Nadajmo se kako mjerodavni neæe dopustiti rasprodaju tih naših prirodnih bogastava koje smo naslijedili od naših predaka. Netko je mudro napisao: „ne znam kljuè uspjeha, ali znam da je kljuè neuspjeha pokušavati svakome udovoljiti“. Za to su potrebni znanje, mudrost i odgovornost. Odgovornost za uèinjeno, ali i za neuèinjeno.
Zadnji dio predavanja posveæen je GMO proizvodnji koja je sama po sebi u mnogo èemu nepoznanica jer je vrijeme njenog korištenja suviše kratko da bi se mogli sagledati njeni pravi uèinci. Predavaè je upozorio o problemu manipuliranja èesto korištene fraze „zdrava hrana“. Sva prehrambena roba koja se nalazi na policam trgovina je zdravstveno ispravna (ili bi barem takva morala biti) pa je tu i nepotreban naziv „zdrava hrana“, ali bi zato svakako uz prehrambene proizvode moralo stajati deklaracija na koji je naèin ta hrana proizvedena, kada, gdje, tko je proizvoðaè, gdje je skladištena i tko je kontrolirao njenu ispravnost. Na taj naèin pružilo bi se svakome na izbor što æe koristiti, a da li je GMO koristan ili štetan na koncu æe ipak pokazati vrijeme. Na kraju ovog veoma interesantnog predavanja predavaè je završio reèenicom koja najbolje oslikava ovu problematiku: „Život je putovanje u nepoznato.“
Jedan dio predavanja imao je za temu ekološku poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj i svijetu gdje se iz grafikona moglo vidjeti znaèajno poveæanje takve proizvodnje u svijetu, ali i u Hrvatskoj kao i poveèanje tržišta takvih proizvoda koje se u samo desetak proteklih godina poveèalo za više od tri puta. Svakako u tome prednjaèe SAD i zemlje Europske unije. Po potrošnji takve hrane u Europi (promatrano u eurima po stanovniku) prednjaèe Švicarska, Danska i Luksemburg. Profesor Kisiæ ukazao je na ozbiljan problem prenamjene poljoprivrednog zemljišta i opasnosti od rasprodaje poljoprivrednog zemljišta. Tome u prilog ide prikaz poveæanja razlike u cijeni poljoprivrednih proizvoda (realne i špekulativne), a istraživanje u Hrvatskoj provedeno u velikim supermarketima pokazalo je da je u njima cijena poljoprivrednih proizvoda porasla za više od 70 % u odnosu na cijene istih proizvoda iz 2011. goodine. Uz sve navedene opasnosti tu je i kontinuirana promjena klime koja pogaða poljoprivredu pa je tako veoma bitan izbor proizvodnih kultura i naèin njihove proizvodnje.
Svaka zemlja koja drži do svojih nacionalnih interesa morala bi pod svaku cijenu saèuvati svoja nacionalna prirodna dobra. Nadajmo se kako mjerodavni neæe dopustiti rasprodaju tih naših prirodnih bogastava koje smo naslijedili od naših predaka. Netko je mudro napisao: „ne znam kljuè uspjeha, ali znam da je kljuè neuspjeha pokušavati svakome udovoljiti“. Za to su potrebni znanje, mudrost i odgovornost. Odgovornost za uèinjeno, ali i za neuèinjeno.
Zadnji dio predavanja posveæen je GMO proizvodnji koja je sama po sebi u mnogo èemu nepoznanica jer je vrijeme njenog korištenja suviše kratko da bi se mogli sagledati njeni pravi uèinci. Predavaè je upozorio o problemu manipuliranja èesto korištene fraze „zdrava hrana“. Sva prehrambena roba koja se nalazi na policam trgovina je zdravstveno ispravna (ili bi barem takva morala biti) pa je tu i nepotreban naziv „zdrava hrana“, ali bi zato svakako uz prehrambene proizvode moralo stajati deklaracija na koji je naèin ta hrana proizvedena, kada, gdje, tko je proizvoðaè, gdje je skladištena i tko je kontrolirao njenu ispravnost. Na taj naèin pružilo bi se svakome na izbor što æe koristiti, a da li je GMO koristan ili štetan na koncu æe ipak pokazati vrijeme. Na kraju ovog veoma interesantnog predavanja predavaè je završio reèenicom koja najbolje oslikava ovu problematiku: „Život je putovanje u nepoznato.“
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
Sv. Nikola, omiljeni svetac najmlađih
5. prosinca 2025.
Božićni koncert u Brezi
5. prosinca 2025.
Tradicionalno Posavsko sijelo u Odžaku
5. prosinca 2025.
Sve vijesti
