U Zagrebu predstavljen izbor poezije Czes³awa Mi³osza „Dugi prostor“

Na samom poèetku predstavljaèe i goste pozdravio je prof. Vlado Luburiæ, predsjednik HKD Napredak u Zagrebu, a u ime izdavaèa govorio je gosp. Zoran Filipoviæ koji je napomenuo da predstavljanje knjige ovog poljskog nobelovca u Zagrebu izaziva veliko zanimanje u Poljskoj pa je za tu prigodu osiguran i poseban link i ukljuèenje u program poljske televizije. Profesorica Acija Afireviæ u svom izlaganju iznijela je niz dojmova o svom poznanstvu s Czes³awom Mi³oszem za vrijeme njihova boravka na Sveuèilištu u New Yorku.

U svojem je izlaganju Ðurðica Èiliæ Skeljo iskazala uvjerenje da „Mi³oszeva poezija u izboru i uspjelu prijevodu Marine Trumiæ u tom smislu u Hrvatskoj odnosno Bosni i Hercegovini dolazi na nevino tlo, meðu èitatelje koji u njemu neæe gledati iskljuèivo nobelovca i poljskog nacionalnog barda, nego prije svega pjesnika koji je njihovu pozornost zavrijedio svojom iznimnom poezijom. I u ovom se sluèaju potvrðuje da pjesnike najbolje prevode sami pjesnici. U Marini Trumiæ Czes³aw Mi³osz je dobio prevoditeljicu dostojnu svoje poezije. Izborom pjesama Marina se Trumiæ odluèila za kompromisan put: Drugi prostor sadrži pjesnikove radove iz razlièitih perioda njegova stvaranja: i one rane i one koje je pisao do pred samu smrt; i one dobro poznate, bez kojih ne može niti jedna antologija poljske poezije, i one manje znane, èije uvrštavanje svjedoèi da prevoditeljica nije iskljuèila vlastiti ukus i neosporno pravo na otkrivanje svojih prevoditeljskih ili èak pjesnièkih afiniteta, bez uostalom suvišna pretendiranja na to da ovoj knjizi da peèat nadautorskog i nadsubjektivnog izbora.“

Svoje doprinose ovom predstavljanju dali su i Maja Vuksanoviæ i Marko Feller, studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su govorili ulomke iz knjige na izvornom poljskom i u prijevodu na hrvatski jezik.

Ne štedeæi komplimente i s iznimnim nadahnuæem o poeziji Mi³osza govorio je i književnik Miljenko Jergoviæ. „Postoje tri vrste nobelovaca: oni za koje se nakon pet minuta utvrdi da nagradu nisu zaslužili, oni kojima nagrada po zasluzi pripada i konaèno oni koji su veæi i od same nagrade. Toj treæoj skupini, uz Singera i Brodskog, pripada i Czes³aw Mi³osz. Njegova poezija je imala i neke posebnosti koje osamdesetih godina, kad je kod nas bio na veliko èitan, nisu bile na cijeni. To je aforistiènost, eseiziranje i politièke poruke u svijetu pjesme, a on je sve to radio genijalno.“ Jergoviæ nije mogao odoljeti, a da i sam ne proèita nekoliko Mi³oszevih pjesama. Svakako, tu je nezaobilazna Mi³oszeva pjesma „Sarajevo“ koju je kao upozorenje napisao Zapadnom svijetu, pjesma kojom je barem neke ljude potaknuo da ne postanu zli i surovi kakav je bio taj povijesni trenutak.

Na kraju se publici obratila i prevoditelica profesorica Marina Trumiæ i zahvalila svima na pomoæi i savjetima koje je koristila da bi što bolje prilagodila smisao prijevoda izvorniku, u èemu je u potpunosti uspjela.

„Možda bi mjerilo našeg èitanja trebao biti ne broj knjiga koje smo proèitali nego stanje u kojim nakon njih ostajemo“, rijeèi su meksièkog pjesnika Gabriela Zaida kojega je citirao netko od sugovornika, a što za Mi³oszevu književnost zasigurno vrijedi.

Tekst: Mario Miloševiæ

Fotografije: Zoran Filipoviæ i Mario Miloševiæ