U Zagrebu predstavljena knjiga Slučaj Džem bugarske spisateljice Vere Mutafčijeve

Dana, 30. 5.  u prostorijama Napretkovog kulturnog centra u organizaciji HKD Napredak – Glavna podružnica Zagreb i izdavačke kuće Sandorfa predstavljen roman Slučaj Džem bugarske povjesničarke i spisateljice Vere Mutafčieve u izdanju Sandorfa i prijevodu Ksenije Banović. Na početku predstavljanja nekoliko ulomaka iz knjige pročitao je dramski pisac, redatelj i pjesnik Matko Sršen. U ime Napretka sve prisutne pozdravio je Vinko Kraljević, dopredsjednik zagrebačkog Napretka i predstavio goste.
Ovaj roman koji govori o metamorfozi Džema sultana iz simbola prekrasne nade u nesretnoga izgnanika, koji trune do potpune degradacije, čime simbolizira tragičan pad čovječanstva nadahnuto su predstavili Miljenko Jergović, pisac i književni kritičar, ugledni turkolog prof. Ekrem Čaušević, prevoditeljica Ksenija Banović, a u ime izdavača Ivica Sršen.
Intriga knjige dosta je jednostavna: nakon smrti sultana Mehmeda II. Osvajača 1481. godine, vlast prelazi u ruke njegova sina Bajazida. Njegov drugi sin, princ Džem, erudit, obrazovan i iskusan vojnik, osporava tu vlast i predlaže bratu podjelu carstva. Bajazid odbija prijedlog i između dvojice braće niče nemilosrdno neprijateljstvo. Za Džema počinje dugogodišnje izgnanstvo te postaje moneta za razmjenu između Istoka i Zapada pri čemu se zaustavlja u Siriji, Egiptu, na Rodosu, u Francuskoj i Rimu gdje ga zadržava Papa Inocent VIII. koji ga je potom predao francuskom kralju Karlu VIII. Umire u Napulju 1495. pod nerazjašnjenim okolnostima.
Slučaj Džem nije prvi roman Vere Mutafčieve, ali je prvi roman napisan u posve modernoj pripovjednoj formi. Objavljen je 1966. godine  kao prvi roman koji je odlučno presjekao sve veze sa socijalističkim realizmom – jedinim priznatim pravcem onodobne Bugarske, čime postavlja temelje novopovijesnom romanu i stvara  prekretnicu u polustoljetnom periodu bugarske književnosti od 1944. do 1991. godine.
Pored bezbroj konjunkturnih djela u slavu Komunističke partije Bugarske koji zamagljuju književni pejzaž tog perioda ovaj roman povjesničarke inspirirane odnosom individue i povijesti u jednom odlučujućem modernom i nerealističnom djelu, usred političkog odmrzavanja nakon 1956., rezultirao je jednim od najboljih romana koje je Bugarska dobila u vrijeme komunizma. I s pravom može stajati uz bok romanima Umberta Ecca, Margarite Yourcenar, Thomasa Manna, Ive Andrića. Šteta što je do nas došao s pedeset godina zakašnjenja.
Slučaj Džem doživio je 10 izdanja na bugarskom jeziku, 25 stranih izdanja te je  preveden na 15 jezika, među kojima na turski, estonski, ruski, češki, slovački, mađarski, njemački, rumunjski, poljski, ruski, češki, talijanski, francuski.
Vera Mutafčijeva jedna je od najznačajnih figura u bugarskome društvenom, kulturnom i znanstvenom životu. Bila je i spisateljica i znanstvenica, (povjesničarka – osmanistica). Nositeljica je brojnih nagrada – LaureatkinjaHerderove nagrade za cjelokupno stvaralaštvo (1980) i nagrade Saveza bugarskih pisaca, te počasna članica Bugarske akademije znanosti.
Autorica je više od 30 beletrističkih knjiga, višekratno objavljivanih u ogromnim tiražama u Bugarskoj. Autorica je scenarija za najgledaniji film u bugarskoj povijesti, prvu bugarsku superprodukcijuHan Asparuh snimljenu povodom 1300-te obljetnice osnutka bugarske države. S pravom je nosila titulu Prve dame povijesnog romana.
Njezin otac, akademik Petar Mutafčiev, bio je također povjesničar, ali prešućivan u doba komunizma. Njegove su knjige bile zabranjivane zbog „širenja šovinističkih buržoaskih ideja“, a i samu Mutafčievu proganjali kao su produkt buržoaske ideologije. Zanimljivo je da je ime njezina oca dva puta upisano u Zagreb. Prvi put 1906./07. kada je za vrijeme velike krize na Sofijskome sveučilištu proveo u Zagrebu jedan semestar kao student. I drugi put – 1942. zahvaljujući Mati Ujeviću, koji je kao tadašnji ravnatelj Leksikografskoga zavoda otišao u Sofiju na licu mjesta sastaviti ekipu koja će raditi na natuknici „Bugarska“ za njegovu Enciklopediju. U ekipu je bio uključen i Petar Mutafčiev. A natuknica o Bugarskoj nikada ni prije ni poslije u hrvatskim enciklopedijama nije bila tako detaljno obrađena.  Protezala se na čak osamdesetak stranica. Vera Mutafčieva umrla je 9. lipnja 2009. Godine, njezin prah rasut je s najjužnije točke Atičkoga poluotoka po Egejskom moru.
Brojna publika s posebnim zanimanjem dočekala je prijevod Mutafčijeve knjige s kojom se otvara jedno novo i slabo istraženo područje bugarske književnosti.