Uprilièena promocija knjiga Amire Hadžiæ i Siniše Štimca

Sarajevo, 30. 9. 2005.

Sinoæ su u Napretkovom æe klubu Lira u Sarajevu, u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Hrvatske odvjetnièke komore  – Odvjetnièki zbor Osijek i Split i Europskog pokreta – Split, predstavljene dvije knjige: Pristav, rechtspfleger, dragovoljno sudovanje i  medijacija autorâ Amire Hadžiæ, koja je inaèe sudac Opæinskog suda u Osijeku i mr. Luje Medvidoviæa, odvjetnika u Osijeku, te  Nematerijalna šteta – pravni i medicinski aspekti autora Siniše Štimca, odvjetnika u Splitu.

Nešto više o ovim izdanjima i o samo Europskom pokretu govorio je mr. Ivo Grga odvjetnik i predsjednik Europskog pokreta iz Splita,  izdavaèa ovih dviju vrijednih knjiga u novoj biblioteci Tragom poljièkog statuta. Grga je naglasio kako Europski pokret kao udruga  graðana djeluje od 1992. godina i do danas je napravila niz aktivnosti vezane za promicanje hrvatskog identiteta u kontekstu  europskih  integracija. „Ove su dvije knjige i zanimljive upravo poradi Hrvatske i europskih integracija, jer omoguæavaju da se  pravosudni sustav Republike Hrvatske lakše prilagodi europskom pravosuðu“, rekao je Grga.

Amira Hadžiæ je objasnila što znaèe pojmovi rechtspfleger, dragovoljno sudovanje i medijacija. „Ova tri instituta do sada nisu bila  poznata u hrvatskom pravosuðu, nisu dio hrvatske tradicije. Sada kada se pravosudni sustav prilagoðava europskome uvode se i ova  tri instituta. Rehtspflegeri su osobe koje pripremaju sve materijale prije suðenja i na neki naèin rastereæuju samog sudca. Oni svakako  imaju znaèajnu ulogu i kod dragovoljnog suðenja, na primjer kod brakorazvodnih parnica i tome slièno. Sam institut medijacija  najjasnije je objasniti pojmom zaobilaženje sudova tj. to je institut kojim se dogovara rasplet parnice mimo suda, voljom svih strana u  parnici, a ne presudom“, rekla je sutkinja Hadžiæ i dodala kako je ova knjiga pobudila veliko zanimanje u Hrvatskoj i zato su tiskana  veæ dva izdanja.

Siniša Štimac predstavio je osnovne znaèajke knjige Nematerijalna šteta. „Osnovan misao knjige jeste ujednaèavanje odšteta  nematerijalne štete. Mi danas u Hrvatskoj imamo sluèaj da recimo prilikom prometne nezgode jedna osoba dobije za istu štetu više  odštete, a neka manje. To se ne smije dogaðati i zato treba uvesti medicinsko ujednaèavanje kriterija. Zbog ovoga danas u Hrvatskoj 20% prometnih nezgoda završi na sudu, a u Sloveniji koja ima ujednaèene kriterije svega 1%“, kazao je Štimac i dodao kako u Hrvatskoj još  nema sluha i inicijative da se ovo regulira.

Osjeèki odvjetnik mr. Lujo Medvidoviæ više je govorio o Poljièkoj Republici, Poljièkom statutu i terminu pristav kao jednoj od hrvatskih  posebnosti. „Poljièka Republika postojala je od 1015. do 1807. godine na prostoru od 223 kvadratna metra u trokutu Omiš – Sinj – Split. To je u današnjem vremenu i razmišljanju bila idealna država i nije èudo što je poslužila i Thomasu Moreu (Tomasu Moru) za pisanje  njegovog èuvenog djela Utopija. Preko pristava se podnosila tužba. No, pristav je sugerirao da se tuženi dogovore ako mogu i da ne idu  na sud. Ovo pokazuje da je Hrvatska davno bila u Europi i sada samo tražimo ono mjesto koje joj pripada“, rekao je Medvdeviæ koji je  goste iznenadio i još jednim umijeæem, a to je pjesništvo. Medvedoviæ je veæ izdao nekoliko zbirki pjesama, te je sinoæ i recitirao nekoliko  njih.

Valja reæi i to kako je juèer HKD Napredak proslavilo i važnu obljetnicu, a to je 15 godina od obnove rada Napretka. Tom se prigodom  nazoènima obratio i predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topiæ sjetivši se tog 29. rujna 1990. kada je održana Obnoviteljska skupština  Napretka. Osvrnuo se i na dosadašnje rezultate Napretka, posebice na rezultate posljednjih 15 godina te na samu ulogu Društva meðu  hrvatskim narodom, ali i šire.

Ove æe knjige nedvojbeno pomoæi i bosanskohercegovaèkom pravosuðu da se lakše  prilagodi europskim standardima i našim  potrebama.