Zagreb: Predavanje „Daytonski sporazum“

10. listopada 2024.

Naredne, 2025. godine navršava se trideset godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma pa će tom prigodom biti organizirano predavanje pod nazivom „Daytonski sporazum“. Organizatori ovog predavanja su Prsten-Udruga Hrvata Bosne i Hercegovine, HKD Napredak i Napretkov kulturni centar.

Pozivamo Vas na ovo predavanje koje će se održati u ponedjeljak, 21. listopada 2024. godine u dvorani HKD Napredak – Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, Bogovićeva 1/I s početkom u 19 sati.

Predavanje će održati Mato Tadić, bivši sudac/predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i jedan od sudionika u pregovorima o Daytonskom sporazumu.

O predavanju:

Daytonskim sporazumom okončana su ratna djelovanja u Bosni i Hercegovini. Rat je završen, uspostavljeno je primirje, ali nije postignuto konačno političko rješenje. Na snazi je i dalje ratni, nametnuti Daytonski ustav, koji narodi i građani Bosne i Hercegovine nisu donijeli u demokratskoj proceduri ni na referendumu. U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi.

Unatoč tomu, Ustav BiH inaugurira podjelu na dva entiteta-države: jedan jednonacionalni (srpski) i drugi mješoviti, dvonacionalni (bošnjačko-hrvatski). I ne samo to: on inaugurira i nacionalnu diskriminaciju: Hrvat ili Bošnjak s teritorija RS nema pravo sudjelovati na izborima za člana Predsjedništva BiH niti za člana Parlamentarne skupštine BiH, kao što to pravo nema ni Srbin s teritorija Federacije BiH. Iz takvoga ustavnoga rješenja proizlaze i sve druge političke i društvene »anomalije«. (Ivan Markešić)

Dobro je, više se ne puca, ali kako dalje?

O predavaču:

Mato Tadić završio je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Profesionalnu karijeru započeo je u Osnovnom javnom tužiteljstvu Brčko, gdje je nakon položenog pravosudnog ispita 1978. godine obnašao dužnost zamjenika, a potom javnog tužitelja. Od 1991. godine bio je zamjenik republičkog javnog tužitelja BiH u Sarajevu. Početkom 1994. godine, nakon Vašingtonskog sporazuma kojim je uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine, imenovan je za ministra pravde u Vladi Republike i Federacije BiH. Od 1996. godine do konca 1998. godine bio je ministar pravde Federacije BiH. Od 1999. godine obnašao je dužnost člana (suca) Doma za ljudska prava za BiH, a od 2003. godine bio je i dopredsjednik Doma za ljudska prava za BiH i predsjednik drugog Vijeća Doma za ljudska prava za BiH. Objavio je više stručnih radova na temu kaznenoga i ustavnoga prava, uprave i lokalne samouprave, te Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Također je recenzent, autor i koautor više stručnih knjiga i publikacija. Dugogodišnji je član/predsjednik i ispitivač u Povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita na razini Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Predavač je u organizaciji OKO (Odsjek kaznene obrane) i u OSCE-u za Bosnu i Hercegovinu. Kao pravni ekspert sudjelovao je na mnogim međunarodnim konferencijama o Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, između ostalih i na konferenciji održanoj u Daytonu. Sudionik je velikog broja domaćih i međunarodnih konferencija o ustavnom pravu i ulozi Ustavnoga suda u zaštiti ustavnih i ljudskih prava, te vladavini prava.

Za suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je u svibnju 2002. a na dužnost je stupio u svibnju 2003. godine prilikom konstituiranja Ustavnog suda. Istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Ustavnog suda BiH koju je obnašao do 2006. godine. U razdoblju od 2015. do 2021. godine obnašao je dužnost dopredsjednika Ustavnog suda BiH. Dužnost predsjednika Ustavnog suda preuzeo je ponovno u lipnju 2021. godine. Mandat u Ustavnom sudu prestao mu je u augustu 2022. godine.

Napretkov kulturni centar Zagreb

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.

Zadnja publikacija

  • Godišnjak

    72. Hrvatski narodni godišnjak