Završena meðunarodna konferencija Paneuropske unije BiH

Konferencija je okupila više od 100 sudionika iz nekoliko europskih zemalja, a meðu njima su bili: visoki predstavnik i specijalni predstavnik Europske unije dr. Valentin Inzko, zastupnica u Europskom parlamentu Ana Záborská, direktorica Direkcije za Europske integracije Nevenka Saviæ, glavni tajnik Meðunarodne paneuropske unije Christian d'Andlau-Hombourg, potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Nada Tešanoviæ, veleposlanik Republike Francuske u BiH Roland Gilles, veleposlanik Slovaèke Republike Miroslav Mojžita, zamjenica austrijskog veleposlanika Brigitte Pfriemer, zamjenik èeškog veleposlanika Slavomir Goga, direktorica Predstavništva fondacije Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini Sabina Wölkner, predsjednik talijanske sindikalne organizacije Movimento Cristiano Lavoratori dr. Carlo Costalli, poèasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topiæ, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine mr. Dražen Gaguliæ, predstavnici paneuropskih organizacija iz: Hrvatske, Maðarske, Italije, Njemaèke, Švicarske, Francuske, Austrije, Srbije, Slovaèke i Makedonije i mnogi drugi.

Konferencija je bila podijeljena na tri dijela: politièki, ekonomski i kulturni aspekti prikljuèivanja Europskoj uniji, a uvodnièari su pored Inzka, Zaborske, d'Andlau-Hombourga bili i: potpredsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Miodrag Živanoviæ, ekonomski analitièar prof. dr. Vjekoslav Domljan, bivši predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine i èlan Predsjedništva Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Hasan Muratoviæ, direktorica Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine Ljerka Mariæ, profesor na mostarskom sveuèilištu dr. Mile Lasiæ, dekan Fakulteta politièkih nauka u Sarajevu prof. dr. Mirko Pejanoviæ, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu Gradimir Gojer i direktor Festivala Sarajevo – Sarajevska zima Ibrahim Spahiæ.

Plod ove konferencije, koja je imala i zanimljivu raspravu, usvojena je deklaracija Paneuropske unije koja æe biti poslana svim važnijim institucijama u Bosni i Hercegovini i zemljama Europske unije. Kao jedna od najznaèajnijih toèaka deklaracije je ona koja se odnosi na potrebu što skorijih ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini koje bi „zemlju uèinile i pravednijom i samoodrživom i kompatibilnom sa zahtjevima iz procesa pridruživanja Europskoj uniji“. Isto tako te ustavne promjene moraju podrazumijevati jednakopravnost svih njezinih naroda i graðana na cijelom njezinom prostoru. Meðunarodnu zajednicu se drži suodgovornom za stanje u BiH jer je ona kreirala Dejton pa se stoga i sada oèekuje njezin veæi angažman u ustavnim promjenama. U deklaraciji se poziva glasaèe na što veæi izlazak na izbore te ih poziva da biraju nekorumpirane i pro-europski orijentirane stranke i kandidate. No, važno je istaknuti kako EU treba imati poseban odnos prema BiH jer se njezin ulazak u punopravno èlanstvo ne može gledati kao na ulazak nekih drugih zemalja, upravo zbog njezine specifiènosti. Bosna i Hercegovina treba imati poseban status, i to ne bi bila nikakva novina u praksi europske politike buduæi su i Skandinavske zemlje „preko reda“ bez posebnih zahtjeva ušle u EU. Sudionici konferencije kazali su kako bi OHR trebao više koristiti bonske ovlasti koje ima, iako su svjesni kako meðunarodna zajednica ne odobrava njihovo korištenje. Dr. Inzko je na taj zahtjev odgovorio kako graðani BiH 3. listopada imaju moguænost koristiti bonske ovlasti i izabrati najbolje politièare.

Gosti iz inozemstva imali su prigodu upoznati se s turistièkom ponudom Hercegovine pa su tako pored Meðugorja posjetili i Mostar.

Konferencija je kao i uvijek završila slavljenjem svete mise u nedjelju u 8 sati u crkvi sv. Jakova u Meðugorju.

Dodajmo kako æe prije službenog poèetka konferencije predstavljena najnovija knjiga Gradimira Gojera Laðar sa Aheronta, a o knjizi je pored autora govorio i književnik Dragan Marijanoviæ.

Organizaciju konferencije podržali su: Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Vlada Hercegovaèko-neretvanke županije, Direkcija za europske integracije BiH, Fondacija Konrad Adenauer – Predstavništvo u BiH, Movimento Cristiano Lavoratori, HKD Napredak i GeoWILD iz Sarajeva.